Što su fokus poliadhezivne tkanine

FR kombinirana tkanina je mješavina viskoze i poliestera. Obje se također samostalno izrađuju u odjeću, ali su vrlo različite za nošenje i održavanje - pogledajte dolje. Miješanje poliestera i viskoze daje najbolje od oba svijeta, vrlo povoljno. Poliviskoza se najbolje opisuje kao poluprirodno ili polusintetičko vlakno. Miješanjem viskoze i poliestera za stvaranje nove kvalitete tkanine, poliviskoza u velikoj mjeri zadržava ugodan ovjes i osjećaj standardne viskoze, tako da je njezin dodir prilično prirodan za rukovanje. Ali dodani poliester znači da je poliviskozu mnogo lakše održavati jer se može prati u perilici i sušiti u sušilici. Također je vrlo robustan, što ga čini idealnim za izdržljivu odjeću ili teška komercijalna okruženja kao što su javna mjesta. Poliviskoza ima bolji osjećaj upijanja i disanja od većine umjetnih vlakana, ali je manje prozračna od potpuno prirodnih vlakana poput vune.

Poliviskoza ima visok sjaj, što je karakteristika oba materijala od kojih se sastoji. A to što se može učvrstiti toplinom prednost je za proizvode poput kiltova ili nabranih ženskih suknji koji imaju prednost zbog trajnog nabora. Postoje tri glavne vrste kupaca koji biraju poliviskozu. Prvi cijeni njegovu izdržljivost i sposobnost pranja, kao i njegovu isplativost, koristeći tkaninu u presvlakama, odjeći ili mekanom namještaju koji su podložni habanju ili ih je potrebno redovito prati, kao što su sjedala za teške uvjete rada, uniforme, dječja odjeća , ili stolnjaci. Druga skupina su oni koji pate od alergije na vunu. Ti kupci odabiru poliviskozu kao zamjenu za vunu, zahvaljujući njezinim antialergijskim ili hipoalergenskim svojstvima. U stvari, dobru poliviskozu može biti teško razlikovati na prvi pogled od čiste nove vune kada se napravi suknja ili kilt. Dakle, poliviskoza je na mnogo načina idealna alternativa vuni. Treći razlog je taj što je poluprirodni proizvod bez životinjskog podrijetla.

Stoga vegani i neki vegetarijanci preferiraju poliviskozu nego vunu. Viskoza, poznata u SAD-u kao rajon, umjetno je proizvedeno prirodno biljno celulozno vlakno, regenerirano iz otopljene drvene pulpe ili bambusa. Viskoza je prvi put proizvedena u Francuskoj 1883. godine, au komercijalnim količinama od 1910. godine, izvorno poznata kao umjetna svila iako kemijski više nalikuje pamuku. Nevjerojatno svestran i prilično jeftin za proizvodnju, pronašao je mnoštvo primjena i sada je umjetno vlakno koje se najviše proizvodi na svijetu. Glatka, mekana, lagana i udobna, viskoza se dobro slaže, što je čini omiljenom za letnje haljine, mekane suknje, bluze i sintetički baršun. Viskoza je otporna na statiku i prozračna je, ne zadržava tjelesnu toplinu ili znoj. Međutim, viskoza sama po sebi nije jako čvrsta, pogotovo zato što lako upija i zadržava vodu, gubeći u potpunosti pola svoje čvrstoće kada je mokra, što je čini podložnom plijesni ako je vlažna.

Viskoza se također može razgraditi kada je izložena sunčevoj svjetlosti i podložna je habanju, skupljanju, nakupljanju, boranju i gužvanju. Općenito ga treba čistiti samo na kemijsko čišćenje. Poliester je umjetno vlakno rafinirano iz ulja. Tkanina od čistog poliestera, za razliku od viskoze, otporna je na nakupljanje, gužvanje i habanje te se ne skuplja na normalnim temperaturama. Budući da je 90 % kristalan, ne upija lako vodu, pa se brže suši i otporan je na plijesan. Ali ova otpornost na vodu ima i nedostatke, zahtijeva skupe 'disperzne boje' za bojanje, a čak je i tada podložna izbjeljivanju od sunca. To zahtijeva da bojenje poliviskoze bude proces u dvije faze. Njegova nesposobnost upijanja znoja čini poliester neugodnim za nošenje po vrućem vremenu. Ali kada se dodaju viskozi, ove kvalitete uglavnom dolaze do izražaja. Budući da je viskoza biljnog porijekla i stoga obnovljiva, naširoko se smatra ekološki prihvatljivijim i održivijim materijalom od ostalih sintetičkih vlakana. Ali je li to istina i što je s poliviskozom? Odgovor je mješovit. Poliesterska komponenta poliviskoze očito je problematična, jer potječe iz ugljikovodika, sa svim implikacijama na klimatske promjene koje industrija donosi, plus kemijski utjecaji njezine proizvodnje. Po tome je sličan drugim umjetnim vlaknima.